Malim koncertom na klavijaturama č.s. Karmen Hajdinjak,   u prostorima Dječjeg Vrtića „Leptirići“ Podravske Sesvete,  započeo niz koncerata različitih  glazbenih žanrova i instrumentalnih izvedbi.

Obilježavajući Svjetski dan glazbe 21. lipanj,  djeca Dječjeg vrtića „Leptirići“ Podravske Sesvete pridružila su se i tradiciji Hrvatske glazbene unije koja na današnji dan diljem Hrvatske potiče i organizira pregršt glazbenih događanja.

Svjetski dan glazbe prvi puta je kao što znamo  obilježen u Francuskoj 1982.godine.

Povodom Dana posvećenog glazbi  Malim koncertom na klavijaturama  č.s. Karmen Jelena Hajdinjak, iz reda Služavki Malog Isusa, otvorila je niz koncertnih nastupa koji se planiraju u prostorima Vrtića, s ciljem upoznavanja različitih instrumenata i žanrova glazbe u koje će biti uključeni,  mladi talentirani  učenici Glazbene škole i ostali gosti iznenađenja.

Današnji dan, bio je obilježen glazbom različitih žanrova s naglaskom na  velikane klasične glazbe uz koju su djeca likovnim izričajem izražavala svoje doživljaje pod nazivom „Moja unutarnja nota“ .

Djeca su ples svojih nota zabilježila različitim slikarskim i crtaćim tehnikama na papiru, ali i na zamišljenom velikom platnu na kojem su naslikali (uz instrumentalnu glazbu s klavijatura) svoju sliku.

U suradnji s roditeljima predstavljeni su i obiteljski video zapisi vezani uz glazbu i ples djeteta  u pokretu i glazbe kao sastavnog dijela obiteljskog ozračja,  što je obogatilo i nadopunilo ponuđene aktivnosti u Vrtiću.

Prisjetimo se velike važnosti glazbe  koja služi  i kao terapijsko sredstvo,  uz tekst u nastavku:

„Lagana i tiha glazba u pozadini definitivno je bolja i zdravija opcija za djecu nego prerano gledanje crtanih filmova na televizorima koji uništavaju oči i štete dječjem razvoju. Glazba ponekad može ometati pri izvođenju različitih mentalnih sposobnosti, ali samo onda kada sadrži velik broj riječi i komplicirane tekstove.

Zato se preporučuje klasična glazba koja je smirujuća i jednostavna. Najčešće se za djecu preporučuje Mozartova glazba, a poznat je i fenomen Mozart efekt koji smatra da djeca koja u djetinjstvu slušaju klasičnu Mozartovu glazbu, brže napreduju u svim područjima života.

Zahvaljujući tome, provedena su brojna istraživanja u području Mozartove glazbe, ali mišljenja su različita zato što nije svako istraživanje potvrdilo hipotezu koju su postavili na početku.

Mozartova glazba sastavljena je od prilično jednostavnih kompozicija i glazbenih struktura zbog čega ne ometa u izvođenju bilo kakvih aktivnosti te djeluje opuštajuće i motivirajuće.

Također se preporučuje puštanje klasične glazbe tijekom učenja jer su istraživanja pokazala bolji moždani rad tijekom naprezanja kognitivnih funkcija.  

Terapija glazbom ili muzikoterapija je vrsta terapije koja profesionalno koristi glazbu i njezine elemente u svrhu medicinske, edukacijske, psihološke ili neke druge intervencije koja može pomoći ljudima u različitim područjima života.

Glazba kao terapija želi poboljšati ljudsko psihičko, fizičko, socijalno, emocionalno i duhovno zdravlje, kvalitetu života i cjelokupnu dobrobit.

Terapija glazbom potiče kod djece uključenost i aktivaciju cijelog tijela i uma te tako pridonosi zdravlju i kvaliteti života djece. Pritom potiče i socijalizaciju, emocionalni razvoj te predstavlja ugodnu, zabavnu, kreativnu i svrhovitu aktivnost.

Kako djeca doživljavaju glazbu?

Djeca glazbu počinju shvaćati vrlo rano, već u majčinom trbuhu. Djeca rano mogu čuti majčin glas, a dosta brzo počinju raspoznavati tonove različite frekvencije.

Već sa šest mjeseci, djeca mogu prepoznati melodije koje su im poznate i koje su već negdje čuli. Odrastanjem dijete sve više pažnje pridaje glazbi, a može je doživjeti na različite načine.

Neposredno poslije rođenja, većina djece se susreće s glazbom kroz pasivno slušanje uspavanki, a s vremenom počinju aktivno doživljavati glazbu i sudjelovati u njezinom stvaranju.

Nadalje, znanstveno je dokazano da se djeca s vremenom sve više zanimaju za glazbu. Stručnjaci su uočili da djeca od četiri do šest mjeseci života izrazito snažno reagiraju na glazbene podražaje. Neovisno o tome kakvu aktivnost rade, kad čuju glazbu djeca prekidaju aktivnost i traže izvor zvuka.

Isto tako, pokazalo se da je potrebno samo pola sata slušanja ili izvođenja glazbe kako bi došlo do povećanja protoka krvi u lijevoj moždanoj hemisferi što rezultira ubrzanim razvojem kod djece u ranoj dobi.

Glazba i razvoj mozga

Nedavne američke studije su potvrdile da djeca koja vrlo rano započnu svoje glazbeno putovanje, bilo na formalan način u glazbenoj školi ili na neformalan način amaterski stvarajući glazbu, imaju puno bolje razvijene moždane strukture i veze između lijeve i desne hemisfere.

To se događa zato što glazba okupira naše misli, aktivira različite regije mozga, zahvaća nekoliko kognitivnih funkcija istovremeno te potiče kreativno stvaralaštvo i umjetnički razvoj. Pokazalo se da slušanje i izvođenje glazbe također djeluje na otpuštanje neurotransmitera dopamina, endorfina i serotonina.

Svi oni djeluju u poboljšanju raspoloženja, osjećaju sreće i doživljavanju pozitivnih emocija. Nadalje, glazba pomaže u izgradnji zdrave i stabilne ličnosti, uklanja patološke obrasce ponašanja te poboljšava djetetov emocionalni i socijalni razvoj.

Kako pomoći djeci glazbom?

Glazba kao terapija može djeci pomoći u razvoju motoričkih, bihevioralnih, kognitivnih, jezičnih, govornih i komunikacijskih vještina. Svako dijete je jedinstveno pa se zato i svaki program glazbene terapije prilagođava upravo potrebama djeteta.

Terapiju glazbom provode licencirani i educirani glazbeni terapeuti koji se godinama usavršavaju u području muzikoterapije kako bi mogli pomoći djeci. Glazbena terapija se može provoditi individualno ili grupno te pomoću aktivnih ili receptivnih metoda.

Receptivne metode terapije glazbom kod djece

Ako se djeci želi pomoći receptivnim metodama glazbene terapije, to znači da će većinu vremena glazbu samo slušati bez ikakvog sudjelovanja u stvaranju iste. Također, receptivni pristup je dobar za opuštanje, a posebno je koristan kod djece koja imaju problema s izražavanjem emocija.

Isto tako, djeci koja su doživjela bolne operativne zahvate, koja pate od ozljede ili su doživjela psihički šok (npr. gubitak roditelja, teška prometna nesreća, otmica, zlostavljanje), glazba može izrazito pomoći u suočavanju s takvim problemima.

Zahvaljujući slušanju glazbe, djeca se mogu prisjetiti događaja kojega su doživjeli, otvoriti se i početi govoriti o onome s čime se bore. U tim situacijama, glazbeni terapeut reagira individualnim pristupom svakom djetetu pomažući mu u prevladavanju prepreka.

Aktivne metode terapije glazbom kod djece

Ako je u pitanju aktivni pristup glazbene terapije, djeca sudjeluju u stvaranju glazbe. To se može odvijati pomoću različitih glazbenih aktivnosti, od pjevanja do sviranja određenih instrumenata. Djeca stvaraju, sviraju, pjevaju, improviziraju, uživaju i proučavaju glazbu.

Ovakav pristup izrazito pomaže djeci čija je verbalna komunikacija zaostala i otežana (npr. autistična djeca), a također pomaže kod razvoja koncentracije, psihomotorike (npr. za djecu s cerebralnom paralizom), socijalnih te emocionalnih vještina…“

Preuzeto 18.06.2022.https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/psihologija/terapija-glazbom-kako-pomoci-djeci-glazbom

Odgojiteljice Dječjeg vrtića „Leptirići“ Podravske Sesvete