Likovne aktivnosti u  skupini Sunčeka

Likovni odgoj i obrazovanje važni su za cjelokupni razvoj predškolskog djeteta. U razvoju djetetovog likovnog izražavanja istodobno je isprepleteno nekoliko različitih procesa sazrijevanja i učenja, od razvitka psihomotorike ruke i šake, djetetovih znanja i spoznaja o okolini te prijelaz iz intelektualnog u vizualni realizam. 

U početku se dijete izražava motoričkim pokretima ruke i lakta što u njemu izaziva radost kretanja i ostavljanja traga na papiru. Likovni izraz u najranijoj fazi još nije vođen idejama. Kada dijete počinje imenovati likove koje je nacrtalo možemo zaključiti da postoji poveznica između dječjeg iskustva i onoga što je preneseno na papir. S vremenom dijete radi finije pokrete rukom i pomiče šaku prilikom crtanja. Na kraju prve faze razvoja likovnog izražavanja spajaju se oko, um i ruka. Ideja kao pokretač likovne aktivnosti javlja se u fazi složenih simbola gdje se na crtežima pojavljuje sve više detalja i pojave koje interesiraju dijete. Svako dijete likovnim stvaralaštvom prenosi određenu poruku. Kako bi bolje razumjeli dijete potrebno je učiti o njegovom načinu razmišljanja i viđenja sebe i svoje okoline. ( Karakteristike dječjih likovnih radova u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju Ekert, Ivana https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg%3A1153/datastream)

Za kvalitetan  pristup i  rad na određenom području ( u ovom slučaju likovnim sadržajima u ranom i predškolskom dobu) odgojitelj treba  poznavati psihološku i pedagošku pozadinu dječjeg likovnog izražavanja i njegov razvoj.

Da bi dijete napredovalo, potrebno mu je omogućiti dostupnost mnogostrukih  poticaja.

Polaznici  skupine „Sunčeka“ vještinu baratanja škaricama (rezanja po ravnoj i zakrivljenoj liniji)dostupnošću dječjih škara sa zaobljenim vrhovima i  različitih vrsta i struktura papira svakodnevno koriste u svom radu. Uz ponuđene različite vrste  ljepila kojim mogu spojiti izrezano, svojom maštom izrađuju, grade, lijepe plošne ali i 3-D makete, slike, likove i dr.

Petogodišnjak u ovoj dobi samostalno crta kuću sa tri do šest detalja, drvo, ljudsku figuru i to najčešće u liku geometrijskih oblika.

Dijete ponekad poželi likovno izraziti i dočarati  iskustva. Belamarić (1987.) navodi kako dijete dobi od 5 do 6 godina i starija stol i stolice najčešće crta čvrstom i uglavnom ravnom crtom, dok su oblici ljudskih tijela crtani mekšom i često treperavom linijom.

Isto tako, kada dijete na primjer crta mačku po njezinom tijelu stavlja crtice, koje mogu ići u različitim smjerovima, kako označilo njezinu mekoću krzna – teksturu Kada crta stablo, ako želi naznačiti hrapavost kore drveta dijete izvlači mnogo crta, točki i mrlja. Ako dijete intenzivno doživljava površine, s lakoćom će ih grafički prikazati. (Bodulić, 1982, 34)

Dijete u ovoj fazi crta stvari koje su mu bliske kao što je ljudski lik, životinje, kuća, drveće i cvijeće, točnije sve s čim dijete dolazi u dodir. Osim što u svojim crtežima prikazuje vizualne podatke, dijete izražava i kinestetičke ili taktilne osjete. Svaki objekt na crtežu se prikazuje kao posebnost i likovi naizgled nemaju nekakav odnos, izgledaju kao da lebde jedan iznad drugog. Figure na slikama su najčešće kvadratične i okrenute su naprijed. (Grgurić, Jakubin, 1996, 48 – 49)Ljudski lik u ovoj fazi prestaje se prikazivati kao glava i noge te se u crtežima počinje (Karakteristike dječjih likovnih radova u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju Ekert, Ivana)

Većina djece predškolskog uzrasta  s razvojem koji nema odstupanja, u ovoj dobi već prepisuje tiskana slova, precrtava geometrijske likove. Zna načiniti  lepezu od papira, zavezati vezice na cipeli.

Za vježbu  fine motorike šake (kojom razvijamo i pravilan hvat olovke koju će svakodnevno koristiti u školi)  u radu  koristimo plastelin, glinamol, tijesto,  papir za izradu malih kuglica. Kaširamo i recikliramo papire koje nastavno koristimo u daljnjim likovnim aktivnostima. 

U sklopu istih, povezano uz odgoj za ljudska prava i demokratsko građanstvo ( tema: ekologija, čuvanje prirode, recikliranje) ali i ekološkog odgoja i obrazovanja djeca su izradila maketu „Moje selo Podravske Sesvete“. Maketa nije dekoracija u prostoru ni izložbeni primjerak dječjeg  rada, ona je dio svakodnevnih aktivnosti u koje se djeca rado vraćaju, nadograđuju i proširuju. 

Pripremajući poticajno okruženje za likovne aktivnosti,  odgojitelj koji o tome  promišlja  uvijek nudi   i  raznolike teksture materijala i podloga koja dodatno potiče izražavanje djece.

Ono tako može taktilno osjetiti osobine površina različitih materijala. Dijete spoznaje hrapavost, glatkoću, bodljikavost, šupljikavost i ljepljivost te razlikuje mekoću i tvrdoću materijala. (Bodulić, 1982, 33) (Karakteristike dječjih likovnih radova u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju Ekert, Ivana)

Tehnika akvarela, tempere, olovke, pastele, kolaža  svakodnevno je dostupna i djeci omiljena. 

Boje su svuda oko nas. I u nama. S toga je svaki dječji likovni rad otisak unutarnjeg stanja djeteta i može poslužiti i u terapijske svrhe. 

Crtež može biti dobar pokazatelj intelektualnog, motoričkog i emotivnog stanja djeteta. U psihologiji se često koriste dva načina na koja se promatra crtež, a to su: način na koji dijete upotrebljava linije i način raspoređivanja stvari u prostoru. Drugi biti elementi u analizi crteža su boja i motivi. Crtež je neverbalni način izražavanja osjećaja pomoću likovnih medija bez zahtjeva za određenim formama. Različitim se tehnikama mogu proraditi vlastiti konflikti i granice. Kod kreativnog se rada aktiviraju resursi u simbolima, bojama, detaljima, obilju struktura, etapama opuštanja.(Analiza dječjeg crteža kao komunikacijskog sredstva Krnčević, Ena)

Po(r)uka za odrasle od skupine „Srčeka“: „ Bojama  koje su u nama obojajmo svijet! 

I neka to od danas  budu  samo - boje ljubavi!“

Maštovitost, stvaranje novih kombinacija, sloboda izražavanja ključni su za uspjeh u gotovo svim segmentima društva, ne samo u umjetnosti ili glazbi, već i u znanosti, matematici, pa i kod društvene i emocionalne inteligencije. Prema tome, cilj provođenja likovnih aktivnosti u vrtiću bi trebao biti da se kod svakog djeteta što više razvija samopouzdanje i potiče maštovitost i sloboda izražavanja.