„Malo kad porastem rekao je tata
Kupit će bicikl za mene i za brata
Veselo će biti tada kad uzjašem njega ja
Proći ću kroz pola sela
Vozit ću se nek se zna!
Gledat će me djeca velika i mala
Voziti bicikl
To baš nije šala!
Veselo će biti tada kad uzjašem njega ja
Proći ću kroz pola sela
Vozit ću se nek se zna!“
Sve je počelo uoči Svjetskog dana bicikla i bicikliranja kada je djevojčica Barbara, spontano i samoinicijativno koristeći pomagala za vježbanje, u polivalentnoj dvorani našeg Vrtića počela osmišljavati i spajati elemente za njen bicikl budućnosti.
Odgojitelj kao aktivni promatrač povremenim poticajnim pitanjima osnažuje dijete da do kraja realizira svoju ideju koja nastaje pred očima odgojitelja.
Što bi na ovu inovaciju rekao Faust Vrančić nećemo saznati, no ono što je posebno vrijedno je otkriti u djetetu talent i stalno ga poticati.
Barbarin bicikl iz mašte relizacijom ideje postaje materijaliziran bicikl budućnosti, dobiva krila i moći će poletjeti!
Dobiva i ime! „Evertis“.
Evertis odgojitelji sutradan unose u sobu dnevnog boravka te koriste kao poticaj bez ikakvih verbalnih sugestija i usmjeravanja ka tematskoj cjelini - djeci skupine.
Zbog neobičnog izgleda djeca Evertisu prilaze s posebnom pažnjom, ne dorađuju ga, ništa ne mijenjaju ( iako im je dodatni materijal ponuđen) već isti koriste za svoja maštovita kretanja i „vožnju“ na putovanju u budućnost.
Mogućnost je to stjecanja novih i proširivanja postojećih znanja na temu Newtonovih zakona kretanja.
„Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravolinijskog kretanja sve dok neka sila dovede do promjene tog stanja. Taj zakon zove se još i zakon inercije.“ (preuzeto sa: https://bs.wikipedia.org/wiki/Newtonovi_zakoni_kretanja).
„U travnju 2018. godine Opća skupština UN-a 3. lipnja proglasila je Svjetskim danom bicikla. U rezoluciji se između ostalog „potiče zainteresirane strane da naglase i unaprijede korištenje bicikala kao sredstva za poticanje održivog razvoja, jačanja obrazovanja, uključujući tjelesnog odgoja, za djecu i mlade, promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti, promicanja tolerancije, međusobnog razumijevanja i poštovanja i olakšavanja društvene inkluzije i kulture mira.“ (A/RES/72/272)“ ( preuzeto s http://goo.hr/events/svjetski-dan-bicikla/)
Što smo rekli:
E.T: „ Ja budem biciklistica! Mama je pospravila kacigu a moramo je deti na glavu dok se vozimo. Budem rekla mami da mi je vrne“.
B.S. : „ Moj se bicikel zove BMX. Ima pedale koje služe za odguravanje kotača u krug. Vrti se to. To se tak zove. Vrtenje!“
D.Š.: „Ja sem z bicikla opala. Imala sem „bubu“. Deračila sem se jako. Moramo paziti da nas auto ne zgazi. Ne smemo se sami voziti samo z mamom ili tatom!“
J.F.: „ Ja jurim na biciklu tak jako da mi kosa leti ispod kacige. Moj bicikle je sunčani bicikel!“
J.D.: „I moja birka ma bicikla. Ja pak jurim na mojemu zelenomu biciklu da kamenje leti. Nesme opala. Ja sem Jasmina jurićka!“
Što smo (na)učili:
- Vožnjom na biciklu izgrađujemo mišiće (kvadricepse, stražnje lože, gluteuse, mišiće lista nogu, mišiće ruku, ramena, prsa, leđne i abdominalne mišiće
- Naše srce bolje radi, imamo bolju cirkulaciju krvožilnog sustavan pa naša krv brže kola i opskrbljuje naš organizam hranjivim tvarima
- Bicikliranje pridonosi boljem raspoloženju, više kisika dolazi u mozak, osjećamo se poletnije i sretnije
- Otpušta se adrenalin i endorfin
- Vožnjom bicikla samo pola sata dnevno poboljšava se pamćenje
- Bicikliranje smiruje i opušta um
- Postajemo čuvari prirode i naše Planete Zemlje
- Štedimo
Odgojiteljice i osobna asistentica skupine „Srčeka“
