Što kažu djeca?

D.Đ.(4g.): Mikrobi su mali jako i žive na zmazanim rukama.

L.K.(4g.): Mikrobi su štetni i moramo prati ruke.

M.C.(4g.): Mikrobi su Mrljek i Prljek.

I.I.(4g.): Mikobi su…a….paaa..baka Zmazanka, Mrljek i Prljek.

Bakterije, kao  živi jednostanični organizmi  iako  su gotovo svuda oko nas uglavnom ne nanose nikakvu štetu. U  mnogim slučajevima su i vrlo korisne. Ipak, neke bakterije razmnože li se  u ljudskom tijelu  počnu ometati normalan rad organizma. Virusi , za razliku od bakterija, nisu živi. Rastu i razmnožavaju se samo kada napadaju žive organizme.

Skupina djece "Srčeka" usvajali su pravilne navike u sklopu teme virusi i bakterije. Naučili su kako steći navike pravilne higijene nosne šupljine, kako pravilno upotrijebiti maramicu što je jako bitno za dječje zdravlje. Na površini naših ruku uvijek se nalaze sitni mikroorganizmi koji mogu izazvati neke zarazne bolesti, pa ih baš zbog toga treba često i pravilno prati da bakterije svedemo na najmanji mogući broj. Zato je pranje ruku metoda da se zaštiti od raznih zaraznih bolesti.

Na ovu temu skupina djece "Srčeka" su crtala šarene bakterije pomoću kistova i tempera. 

Prevencija: redovita tjelesna aktivnost i boravak na svježem zraku jača obrambene mehanizme organizma od infekcija.

Slikovnice vezane uz temu:

„ Što su to bakterije i virusi?“Katie Daynes, Marta Álvarez Miguéns

„Jana i higijena“  Aleix Cabrera

Jelena Pervan:

 „Mrljek i Prljek na smrdljivom putovanju“ priča o neopranoj kosi

„Mrljek i Prljek mućkaju bljakavi napitak“ priča o pokvarenom zubu

„Mrljek i Prljek  slave fujkasti rođendan“ priča o prljavim rukama

„Mrljek i Prljek na zbrčkanome prespavancu“ priča o neurednoj sobi

http://www.djecjaposla.com/online-slikovnica-za-djecu-o-korona-virusu-uz-koju-ce-shvatiti-vaznost-pranja-ruku/

 

"Mens sana in corpore sano"

Juvenala (Satira X, stih 356)

Bavljenje sportom je zdrava navika. Aktivnosti iz područja  tjelesno-zdravstvene kulture provode se na svježem zraku, kraj otvorenog prozora  i  u dvorani. 

„Tjelesna aktivnost i prehrana preduvjet su za zdraviju populaciju i javnozdravstveni su prioritet Svjetske zdravstvene organizacije u razdoblju 2018. – 2030. godine.“ (Tjelesno vježbanje i zdravlje Marjeta Mišigoj-Duraković i suradnici) 

Prateći  razvojne potrebe  i mogućnosti djeteta struktuiraju se raznovrsne aktivnosti stimuliraju  i jačaju motoričke vještine. Tjelesne aktivnosti  potiču i socijalne vještine.

Djeca  su uspješno savladala trčanje u krug, provlačenje kroz kolutove. 

„Kako tjelesna aktivnost utječe na mentalno zdravlje?

Znanost već dugi niz godina iznova dokazuje da tjelesna aktivnost ima mnogobrojne pozitivne učinke na mentalno zdravlje, što uključuje kognitivno, emocionalno i socijalno blagostanje:

• Podizanje raspoloženja i energije (aerobno vježbanje povećava nivo endorfina - hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije).
• Osjećaj zadovoljstva (povećava se nivo dopamina i serotonina).
• Otpornost na stres (smanjuje se nivo kortizola – „hormona stresa“). Povećavanje otpornosti na stresne događaje putem redovite tjelovježbe naziva se „cijepljenjem protiv stresa“. Kako bi se postigla najveća psihološka korist od vježbanja u odnosu na stres, preporučuje se sudjelovati u aerobnim vježbama nekoliko puta tjedno po dvadesetak minuta, tijekom barem dvanaest tjedana.
• Povećanje kvalitete sna.
• Poboljšavanje mentalnih sposobnosti. Istraživanja su pokazala da tjelovježba u trajanju od minimalno dva tjedna značajno poboljšava našu sposobnost učenja, efikasnost u donošenju odluka i procesiranju različitih informacija, kreativnost. Čak i jednokratno vježbanje (npr. pola sata trčanja) može pospješiti našu sposobnost planiranja, organiziranja vremena, usmjeravanja pažnje i radno pamćenje. Pored kratkoročne koristi, sudjelovanje u tjelesnim aktivnostima može nam donijeti i dugotrajnu dobit; u ranoj i srednjoj odrasloj dobi usporava pad mentalnih sposobnosti do kojeg dolazi u starijoj dobi, a uz to smanjuje se i vjerojatnost pojave demencije i obolijevanja od Alzheimerove bolesti.
• Utjecaj na samopoštovanje. Bavljenje sportom i tjelovježbom, povećava i naše samopoštovanje, pri čemu je pozitivan utjecaj najveći kod onih ljudi čije je samopoštovanje inače nisko. Smatra se da aerobne vježbe imaju veći utjecaj na samopoštovanje od drugih vrsta aktivnosti.
• Povećava socijalizaciju, društvenu aktivnost i smanjuje osjećaj usamljenosti i izolacije (integracija u socijalne grupe).
• Pozitivan utjecaj na stopu nasilja (sniženje).
• Tjelesno vježbanje omogućava  razvoj pozitivnih društvenih i moralnih osobina kao što su: timski rad, unapređenje međuljudskih odnosa, solidarnost, pravednost, odlučnost, smjelost, prisebnost, upornost, ustrajnost, discipliniranost, odgovornost, iskrenost, skromnost, optimizam, poštenje, kulturno ponašanje, patriotizam i dr.
• Tjelesno vježbanje podiže kvalitetu života pojedinca.“ (https://www.nzjz-split.hr/index.php/2-uncategorised/207-tjelesna-aktivnost-i-mentalno-zdravlje-u-zdravom-tijelu-zdrav-duh)